Bilješke Vojislava Martinovića


Kulturni centar Durmitor koji je osnovan 28.06.1927. godine u koloniji La Montenegrina u provinciji Ćako, od strane Crnogoraca koji su  osnovali i  istoimenu koloniju danas slavi 90  godina postojanja.

69098w620h450c

Kulturni centar Durmitor u La Montenegrini prije obnove

imagen_nota_1380745707-0

Kulturni centar Durmitor u La Montenegrini nakon obnove

U čast godišnjice prenosimo Vam publikaciju Kataline Milović iz provincije Ćako. Katalina je autorka knjige “La Montenegrina” koja na nostalgičan i emotivan način prenosi dešavanja koja su se zbivala u  crnogorskoj zajednici u provinciji Ćako početkom dvadesetog vijeka. Katalina nam šalje opis jedne lijepe večeri  koja se zbila  u koloniji La Montenegrina, u klubu Durmitor  u kojem je crnogorska omladina odigrala predstave Knjaz Arvanit  i Balkanska Carica.

Crnogorci_u_La_Montenegrini_pocetkom_dvadesetog_vijeka

Crnogorci u koloniji La Montenegrina početkom dvadesetog vijeka

Veselo veče u provinciji Ćako

Iseljenički list „Slobodna Jugoslavija”, koji je prije i u toku Drugog svjetskog rata publikovan  u Buenos Ajresu, objavio je 1927. godine opširan članak Vojislava K. Martinovića iseljenika iz Bajica kod Cetinja, o radu iseljeničkog društva „Durmitor” u provinciji Ćako na sjeveru Argentine i o tome kako su članovi društva izveli poznato djelo kralja Nikole „Knjaz Arvanit”.

Nakon uspješno odigrane predstave  Vojislav K. Martinović porijeklom iz Bajica opisuje odigranu predstavu u klubu Durmitor u koloniji La Montenegrina:

1927 godina

„Po prvi put od svojeg postanka društvo Durmitor okupilo je u prostorijama svoje zgrade brojne zemljake i druge iseljenike pružajući im veliko zadovoljstvo da na improvizovanoj pozornici predstave ovo djelo kralja Nikole, koje je izazvalo posebno interesovanje, jer je njegova radnja vezana za istoriju španskog naroda, a u tom dijelu Argentine bilo je najviše španskih doseljenika i svi su govorili španski.Kada su počele pripreme za prikazivanje ove drame među crnogorskim iseljenicima je zavladalo veliko interesovanje u cijeloj crnogorskoj koloniji” kaže Martinović „Tako da su u svakoj kući naišli na veliku potporu da bi što više iseljenika došli na priredbu i postigli veći uspjeh. Prostorije su bile male da prime masu naroda koji je s nestrpljenjem očekivao početak predstave.”

“Otvaranje zavjese dočekano je burnim aplauzom. Završetak svakog čina praćen je oduševljenjem gledalaca. Nema mjesta isticati pojedince. Svi su dostojanstveno i uvjerljivo odigrali svoje uloge, mada među njima nije bilo profesionalnih glumaca. Ovu amatersku pozorišnu predstavu je izvodila većinom crnogorska omladina iz tog dijela Argentine.”

“Po završetku predstave nastalo je veselje. Igrala su se crnogorska kola i pjevale crnogorske pjesme, a bilo je i guslara. Jutarnji zraci sunca zatekli su mlade u veselom raspoloženju uz svirku i pjesmu. Za dugo vrijeme ostala su sjećanja u crnogorskoj iseljeničkoj koloniji, u provinciji Ćako u Argentini, na ovo veselo veče kada su naši iseljenici izveli dramsko djelo kralja Nikole „Knjaz Arvanit”, navodi na kraju iseljenik Martinović…”

1013058_622542687757899_393147957_n

Umjetnost-Kultura

Takođe, i djelo “Balkanska carica”  je prikazano u Durmitoru. Imali su sopstveno  društvo tridesetih godina. I pored ogromnih geografskih distanci niko nije izostajao na probama. U sklopu ovih aktivnosti realizovali su i  veliki broj predstava u  koloniji na poziv publike iz Saenz Penje u lokalu “Slavia” koji im je  iznajmljivala   češka zajednica iz istoimenog grada.

Djelo: “Balkanska Carica”; Autor: Kralj Nikola I Petrović Njegoš; Tema: Rat protiv Turaka; Glumci: Krsto, Vojo i Vidosava Martinović; Majo Kapitanić; Emilio, Rodolfo i Ana Brajović; Migel Radić; Rafael Andrijašević;  Vlado Milović; Pedro F. Milović; Nikolas Samardžić; Vidak Stevović; Rafael Bulatović; Lazar Mijanović; Amado Kapitanić; Danilo Madžarović; Rafael Delibašić;

Katalina kaže da se Vojislav Krstov Martinović sedamdesetih godina preselio u provinciju Cordoba, gdje ga je i upoznala, a da se samo nakon par godina vratio u Crnu Goru. Sjeća se da je uvijek pominjao njihovu rodbinsku vezu sa porodicom Kralja Nikole.